Prema izraelskim sigurnosnim zvaničnicima, ovi položaji su postavljeni u području nasuprot naselja Tomer i Peza’el u dolini Jordana. Za razliku od prethodnih aranžmana s poljoprivrednicima, kojima je bilo dozvoljeno da djeluju u tom području samo u ograničenom broju sati, novi sporazumi sada uključuju stalno prisustvo rezervnih vojnika koji žive na licu mjesta i štite to područje. Izraelska vojska je u tom smislu izjavila da je duž istočne granične zone uspostavljeno nekoliko vojnih položaja u obliku sigurnosnih ispostava, kojima upravljaju vojnici regionalne odbrane. Izraelske vojne snage raspoređene su duž istočne granice i rade na jačanju granične odbrane i osiguranju sigurnosti lokalnog stanovništva. Iako izraelski zvaničnici nisu objavili precizne detalje o broju vojnika stacioniranih na ovim ispostavama ili njihovoj operativnoj misiji, povratak stalnog vojnog prisustva u ovo područje nosi značajne implikacije.
Doron Kadush, vojni reporter izraelskog vojnog radija, opisao je ovaj potez kao izuzetno značajan, rekavši da on označava povratak modelu sigurnosnih ispostava duž granica. Ova inicijativa dio je šireg napora za jačanje izraelske kontrole nad istočnom granicom u svjetlu novih sigurnosnih izazova u regiji. Ovaj potez je važan jer je, od potpisivanja mirovnog sporazuma „Wadi Araba“ između Izraela i Jordana 1994. godine, područje uglavnom bilo bez ikakvog organiziranog, stalnog izraelskog vojnog prisustva, a većina prethodnih aktivnih baza je zatvorena. Ali sada se čini da se Tel Aviv vraća modelu koji je napustio prije nekoliko decenija. Izraelski sigurnosni zvaničnici naglasili su da su u prošlosti ovu inicijativu odbacili komandanti Centralne komande, ali je u protekloj godini general-major Avi Bluth, načelnik Centralne komande, odobrio uspostavljanje nekoliko novih lokacija.
Sprečavanje ponavljanja napada od 7. oktobra
Naizgled, Izraelci tvrde da to čine kako bi se suprotstavili vojnim prijetnjama. Nakon operacije 7. oktobra i sloma niza izraelskih sigurnosnih teorija, pogled Tel Aviva na „sigurnu granicu“ pretrpio je fundamentalne promjene. U vojnim krugovima proširila se nova ideja koja kaže da sami granični zidovi, sistemi nadzora ili politički sporazumi nisu dovoljni za zaštitu sigurnosti i da je potrebno stalno fizičko prisustvo vojnih snaga na osjetljivim pozicijama.
Sprečavanje krijumčarenja oružja na Zapadnu obalu jedan je od razloga kojim izraelska vojska opravdava svoje prisustvo na jordanskoj granici. U vezi s tim, izraelska vojska i policija su u petak u zajedničkom saopštenju navele da su ove sedmice neutralizirale nekoliko pokušaja krijumčarenja desetina komada oružja u dolini Jordana i uhapsile osumnjičenog u tom pogledu. U saopštenju se navodi: „Snage sigurnosti nastavljaju borbu protiv krijumčarenja oružja koje bi moglo završiti u rukama terorista i kriminalnih elemenata, te se raspoređuju duž istočne granice kako bi osigurale sigurnost izraelskih civila.“
Prema njihovim tvrdnjama, dio oružja koje palestinske grupe koriste na Zapadnoj obali ušao je u to područje upravo ovom rutom. Osim toga, nekoliko sigurnosnih incidenata duž granice teritorija pod okupacijom Jordana, uključujući oružane napade na granične prijelaze, navedeni su kao pokazatelji ranjivosti istočnog fronta. Formiranje divizije „Gilad“, poznate i kao 96. divizija, za zaštitu istočne granice, povećanje vojnih patrola i jačanje sigurnosne infrastrukture duž rijeke Jordan tokom protekle godine dio su ove nove strategije.
Prema Breaking Defense-u, jedna od prvih misija 96. divizije bila je utvrđivanje položaja duž rijeke Jordan, rijeke koja presijeca poljoprivredno zemljište koje se prostire na obje strane sjeverno od Mrtvog mora. Izraelski komandanti su otvoreno izjavili da je jedna od lekcija naučenih iz operacije Al-Aksa Oluja koju je Hamas izveo 7. oktobra 2023. da vojne snage moraju održavati stalno prisustvo duž granica. Izraelska vojska je ranije objavila da je raspoređivanje Gilad divizije u dolini Jordana dio lekcija naučenih iz napada.
Načelnik generalštaba Eyal Zamir je prije nekoliko mjeseci detaljnije objasnio ovaj stav rekavši: „Moramo poduzeti mjere i neutralizirati prijetnje prije nego što stignu do naših vrata. Pojačat ćemo naše snage gdje god je to potrebno kako bismo nastavili borbu protiv terorizma i spriječili pojavu sljedeće prijetnje.“ Nadalje, incident iz septembra 2024. na mostu kralja Huseina, u kojem su ubijena tri izraelska oficira, u izraelskim sigurnosnim krugovima naveden je kao znak da istočni front postaje aktivan. Primjetno je da se izraelski režimski zvaničnici duboko boje aktiviranja otpora na Zapadnoj obali i brinu da bi u trenutnoj nestabilnoj i vrlo napetoj regionalnoj situaciji, gdje Izrael već ratuje na nekoliko frontova, aktiviranje fronta na Zapadnoj obali moglo nanijeti težak udarac sigurnosti doseljenika.
Strateški značaj doline Jordana
Ograničavanje ciljeva Tel Aviva na borbu protiv krijumčarenja oružja i sigurnosne probleme ne daje nam potpunu sliku ovog poteza. Pravi značaj ovih mjera treba tražiti u geopolitičkom značaju doline Jordana koja je od okupacije Zapadne obale 1967. godine jedan od ključnih faktora izraelske doktrine nacionalne sigurnosti. Dolina Jordana čini oko jedne trećine teritorije Zapadne obale i većina političkih i sigurnosnih frakcija unutar izraelskog režima je smatra „prirodnom odbrambenom granicom“ režima protiv arapskog svijeta. Decenijama su mnogi izraelski stratezi vjerovali da bi svako povlačenje iz ovog područja smanjilo stratešku dubinu režima i utrlo put infiltraciji na Zapadnu obalu. Iz tog razloga, čak i tokom perioda kada su bili u toku mirovni pregovori između Tel Aviva i Palestinaca, kontrola nad dolinom Jordana dosljedno je ostala jedna od glavnih crvenih linija Tel Aviva.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je više puta naglasio da u svakom budućem sporazumu Izrael mora zadržati sigurnosnu kontrolu nad dolinom Jordana. Iz te perspektive, novi položaji mogu se posmatrati kao dio napora Tel Aviva da ponovo potvrdi svoje prisustvo na terenu u području koje ima ne samo sigurnosnu vrijednost već i poseban politički i teritorijalni značaj za režim.
Ovo pitanje dobija na značaju kada se posmatra uporedo sa ubrzanim širenjem naselja na Zapadnoj obali. Posljednjih godina, desničarske vlade u Tel Avivu su provodile politiku bržeg širenja jevrejskih naselja, a dolina Jordana je bila jedan od glavnih ciljeva te politike.
Neki analitičari tvrde da bi uspostavljanje nove sigurnosne infrastrukture, izgradnja vojnih baza i raspoređivanje stalnih snaga u tom području mogli utrti put učvršćivanju prisustva doseljenika i unapređenju budućih projekata. U tom kontekstu, izraelski mediji su u subotu izvijestili da je Netanyahuova vlada počela graditi nova naselja u 60 praznih područja Zapadne obale. Iskustvo proteklih nekoliko decenija pokazuje komplementaran odnos između širenja sigurnosnog prisustva i rasta naselja. Vojno prisustvo pruža sigurnost neophodnu za širenje naselja, dok rast naselja zauzvrat stvara izgovor za daljnje vojno jačanje. Iz tog razloga, neki posmatrači vjeruju da novi položaji nisu samo odgovor na sigurnosne prijetnje, već dio dugoročnog projekta Tel Aviva za postepenu promjenu stvarnosti na terenu na istočnoj Zapadnoj obali.
S druge strane, intenziviranje nasilja ekstremističkih doseljenika posljednjih mjeseci, koje se događa istovremeno s velikim operacijama izraelske vojske na Zapadnoj obali, može se analizirati u okviru šire strategije promjene demografske i geografske strukture područja.
Sigurnosne posljedice za Jordan
Posljedice ovih izraelskih poteza su značajne za Jordan. Tokom proteklih nekoliko decenija, Jordan je bio jedan od glavnih pristalica očuvanja statusa quo u dolini Jordana i s osjetljivošću prati svaku promjenu geopolitičke ravnoteže u ovom regionu. Vođe Amana smatraju da potpuna kontrola Izraela nad dolinom Jordana ne samo da umanjuje izglede za formiranje nezavisne države Palestine, već može imati i direktne sigurnosne i političke posljedice po sam Jordan. Proširena izraelska vojna prisutnost u blizini jordanskih granica ograničava jordansku stratešku dubinu i slabi ulogu Amana u palestinskim jednačinama.
Dakle, dolina Jordana nije samo geografska granica, već je, u svim planovima koji se odnose na formiranje palestinske države, prirodni prelaz Zapadne obale prema arapskom svijetu. Dakle, svako izraelsko vojno učvršćivanje u ovoj regiji značit će širu izraelsku kontrolu nad palestinskom komunikacijskom rutom s istokom. Jedna od najvećih zabrinutosti je vjerovatnoća eskalacije pritiska na Palestince i pojava novih talasa migracija prema Jordanu, što bi moglo poremetiti demografsku i socijalnu ravnotežu zemlje. Iz tog razloga, mnogi posmatrači smatraju da će nastavak izraelske ekspanzionističke politike na Zapadnoj obali predstavljati ozbiljne prijetnje ne samo budućnosti palestinskog pitanja već i stabilnosti i strateškim interesima Jordana.
Your Comment